Nema artikala za prikaz.

Josip Restek

Josip Restek rođen je 7. ožujka 1915. godine u brojnoj seljačkoj obitelji u Volavju kraj Jastrebarskog. Pučku školu pohađa od 1922. do 1926. godine u nedalekoj Petrovini, gdje učitelj uviđa njegov kreativni potencijal te ga preporučuje za nastavak školovanja na Klasičnoj gimnaziji na Šalati.

1936. upisuje Umjetničku akademiju u Zagrebu kod profesora Ljube Babića, Omera Mujadžića i Tomislava Krizmana. Godine 1940. diplomira slikarstvo, a godinu potom kod profesora Artura Schneidera, Grge Novaka, Viktora Hoffillera završava i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završivši specijalku za grafiku kod profesora Tomislava Krizmana 1941. godine, počinje se intezivnije baviti grafičkim oblikovanjem knjiga.

Od veljače 1943. dobiva namještenje na Muškoj gimnaziji u Karlovcu kao profesor crtanja te opće i narodne povijesti. Đacima organizira tečajeve crtanja, slikanja i kiparenja- modeliranja, te i sam mnogo crta i slika, osobito karlovačke pejzaže i portrete prijatelja i kolega.

Godine 1948. iz karlovačke Gimnazije prelazi na mjesto višeg restauratora u Restauratorskom zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Uz restauraciju nekoliko slika i kipova, tada je kopirao veliko Božidarevićevo Navještenje za potrebe JAZU i Stroyev Portret Stanka Vraza za Maticu hrvatsku.

Od 1950. do 1973. radi na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu u početku na studiju slikarskih tehnika (zidno slikarstvo, mozaik, sgrafito, jajna tempera i dr.), a kasnije na grafičkom odsjeku (plošni, visoki i duboki tisak), pa se za radnog vremena intezivno bavi grafikom, a u ateljeu kod kuće slikanjem. Tijekom pedesetih godina sa suprugom Blankom svake godine u ljetno doba putuje u Pariz, gdje se uzdržavaju povremenim poslovima te u društvu Slavka Kopača posjećuju galerije i muzeje.

Godine 1955/56. u Parizu radi kao litograf u zavodu Desjobet i u Galerie Simone Badenier organizira samostalnu izložba grafika s predgovorom Eduarda Goerfa. Iste godine je na natječaju za veliku zidnu sliku za Savezno izvršno vijeće u Beogradu dobio drugu nagradu za sliku Zemlja i Svemir. Pod okriljem tromjesečne stipendije Moše Pijade, godine 1964, u Friedländerovu ateljeu u Parizu usavršava se u vještini dubokog tiska. Od pedesetih godina nadalje redovito izlaže na skupnim i samostalnim izložbama.

Sedamdesetih je godina bio više puta nagrađivan: godine 1970. Accademia internationale Tommaso Campanella imenuje ga za člana “honoris causa” s diplomom i srebrenom medaljom, na VI. i VII. ličkim analima u Gospiću dobiva Plakete za grafiku, godine 1972. odlikovan je Ordenom rada sa srebrenom zvijezdom, godine 1979. otkupnom nagradom na IV. izložbi jugoslavenskog portreta u Tuzli, godine 1980. Accademia Italia delle Arte e Lavori imenuje ga akademikom sa zlatnom i 1982. godine Zlatnom medaljom Accademie Italia delle Arte e del Lavoro u Salsomaggiore Terme.

Sredinom osamdesetih priprema prvu retrospektivnu izložbu, koja je bila postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 5. do 31. ožujka 1985. godine.

Josip Restek umro je 13. svibnja 1987. godine u Zagrebu.